Digitalna transformacija u malim općinama BiH, Srbije i Hrvatske: Izazovi i prilike

 

Tehnologija kao šansa za opstanak malih sredina

Digitalna transformacija već godinama mijenja lice gradova, industrije i svakodnevnog života. Međutim, dok veliki gradovi ubrzano usvajaju digitalne servise, male općine i sela na Balkanu često ostaju po strani — s manjkom resursa, znanja i podrške.

Uprkos tome, brojni primjeri iz BiH, Srbije i Hrvatske pokazuju da i male sredine mogu i trebaju postati dio digitalnog svijeta. Ne zbog trenda, već zato što im to doslovno može značiti opstanak.

Gdje smo sada?

U mnogim manjim općinama, osnovne stvari kao što su online zakazivanje u opštini, e-mail komunikacija s javnim službama ili čak stabilan internet, i dalje su luksuz. U isto vrijeme, pandemija COVID-19 pokazala je koliko je digitalna povezanost važna za zdravstvo, obrazovanje i administraciju.

U općini Gradačac (BiH), lokalna uprava je uvela elektronski sistem prijave za građevinske dozvole, što je smanjilo redove i ubrzalo obradu. Slično, općina Priboj (Srbija) već godinama koristi GIS (geoinformacioni sistem) za upravljanje zemljištem i investicijama.

Šta sputava digitalizaciju?

Najveći izazovi su:

• Nedostatak obučenog kadra u lokalnoj administraciji

• Ograničeni budžeti za IT infrastrukturu

• Slabo razvijena broadband mreža

• Otpornost na promjene i nedostatak digitalne kulture

U mnogim općinama, zaposleni ne koriste ni osnovne alate kao što su Google Drive ili Zoom — ne zbog lijenosti, već jer ih niko nije obučio, niti im je obezbijeđena tehnička podrška.

Primjeri uspjeha: kako male sredine mogu biti velike

U Hrvatskoj, općina Preko na otoku Ugljanu razvila je digitalni gradski portal gdje se objavljuju odluke, zapisnici, budžeti i javni pozivi — sve transparentno i dostupno na klik.
U Srbiji, Novi Bečej koristi aplikaciju „Građanin“ za prijavu komunalnih problema, što je smanjilo broj pritužbi i povećalo efikasnost.
U BiH, općina Tešanj je među prvim lokalnim zajednicama koja je uvela online budžetski prikaz i time omogućila građanima da prate gdje ide svaki fening.

Šansa za mlade i povratnike

Digitalna transformacija ne znači samo bolju administraciju, već i šansu za radna mjesta. Ako mala općina ponudi stabilan internet, radni prostor i podršku, sve je više freelancera, IT radnika i povratnika iz dijaspore spremnih da žive van gradskih gužvi.

Zaključak

Mala općina ne mora biti tehnološki zaostala. Uz političku volju, minimalna ulaganja i podršku zajednice, može postati moderna, efikasna i atraktivna za život.

Digitalizacija nije luksuz — ona je jedina realna šansa da sela i male općine opstanu, zadrže ljude i krenu naprijed.